Staze koje nam nedostaju u Formuli 1

Ipak, kao vedrija strana za kraj ćemo spomenuti legendarnu borbu Fernanda Alonsa i Michaela Schumachera 2005. godine u kojoj je mladi Španjolac izvanrednom vožnjom branio poziciju od veterana u Ferrariju.

Iz navijačke perspektive, a radi zavoja 8 i iz vozačke perspektive, odlična staza na kojoj se vozila VN Turske napustila nas je 2011. godine, a prvi put se vozilo 2005. Jedna od onih koje se voze obrnuto od kazaljke na satu, imala je i svog “kralja”, a to je svima nam simpatični Felipe Massa s tri uzastopne pobjede.

Ipak, najupečatljivija scena u kratkoj povijesti ove utrke je sudar Marka Webbera i Sebastiana Vettela 2010. godine na ravnici prema kraju staze.

VN Francuske ovdje se vozila od 1991. godine do 2008. Stazu svi pamte po upečatljivom desnom lakat zavoju (Adelaide) u koji su se morale pažljivo birati putanje ulaska i izlaska kako bi se eventualno moglo pretjecati kroz sljedeća tri brza zavoja prema opet sporom lijevom zavoju. Za vozače je možda najviše fizičkog izazova imala brza šikana Imola radi velike brzine prolaska i nagle promjene smjera i elevacije.

Bernie Ecclestone najviše je zamjerao što se staza po njemu nalazi “usred ničega”, pa su se 2007. pojavile špekulacije o utrci na ulicama Pariza. VN Francuske se danas vratila u kalendar i to na drugu legendarnu francusku stazu na kojoj se nekad vozilo, a to je Paul Ricard.

Hockenheim je izgrađen tridesetih godina prošlog stoljeća u šumama Baden-Württemberga, a izvorna verzija je ugostila VN Njemačke 1970. godine. Slavne ravnice koje su se protezale kroz šumu bile su glavno obilježje ove staze do početka 2000-ih. Izmijenjeno izdanje radi sigurnosnih zahtjeva debitiralo je 2002. godine. Priliku u svemu tome su dočekale i razne udruge za zaštitu okoliša te se stari dio staze koji ide kroz šumu potpuno razrovao i zasadio novom šumom. Izgubio se veliki dio čari tim izmjenama, ali široka staza pruža odlične pozicije za paralelno utrkivanje s nekoliko bolida istovremeno.

Možda griješimo što gore među draguljima nije uvrštena i Suzuka, ali za njen opstanak se ne moramo brinuti. Podno jednog od najsvetijih mjesta Japanaca, nalazi se Fuji Speedway. Prva utrka bila je 1976. godine, a sljedeće godine dogodila se jedna od najtežih nesreća u povijesti F1, izlijetanje Gillesa Villeneuvea i smrt dvoje gledatelja kraj staze. Utrka se vratila 2007. godine s planom da se sa Suzukom svake godine izmjenjuju za VN Japana. Ipak, uglavnom loši vremenski uvjeti i financijska situacija radi neslavne recesije učinili su Suzuku jedinim mjestom za održavanje VN Japana.

Opet, ne želimo po nesrećama pamtiti neku stazu, tako se rado prisjećamo maestralne borbe Roberta Kubice i Felipea Masse 2007. godine u skoro nemogućim uvjetima vožnje radi kiše. Bilo je tu i dodira i kratkog izlijetanja obojice vozača.

Utrka za VN Australije u Adelaideu je bila drukčija od ostalih gradskih utrka jer sama staza nije služila da bi se pokazivala blještavost okolne arhitekture i života, nego je prema mnogima jednostavno bila odlična staza. Prva utrka je bila 1985. godine, a 1996. se VN Australije preselila u Melbourne.

Takva staza zaslužuje i velike povijesne trenutke, a tu spada okršaj Michaela Schumachera i Damona Hilla 1994. godine za direktno osvajanje naslova svjetskog prvaka.

Nekada jedna od najbržih staza u kalendaru od 1967. godine, Kyalami se nažalost pamti po političkim utjecajima koji su rezultirali odgodom utrke 1986. godine.

Dogodio se i redizajn staze 1992. godine, ali utrka je trajala samo još dvije godine. Zanimljivost je ta da je Herman Tilke takvu postavu staze dobrim dijelom preslikao na Buddh International Circuit, tj. stazu za VN Indije.

“Zeleni pakao” nazvao je Jackie Stewart 22 kilometara dugačku stazu na sjeveru Njemačke, inače samo sat vožnje od Spa-Francorchampsa. Opet, sigurnost kao glavni problem rezultiralo je prekidom održavanja utrka na stazi s oko 160 zavoja. Završni čavao u lijes bilo je skoro još jedno tijelo vozača spremljeno u lijes, ali svima dragi Niki Lauda izvukao se nakon teškog izlijetanja i jakih opeklina po tijelu na utrci 1976. godine.

Novi, poznatiji kao GP izgled staze, pojavio se 1984. godine s normalnom duljinom staze i najsigurnijim uvjetima utrkivanja. Na pokaznoj utrci te nove staze, u tada novim Mercedesovim automobilima minimalno dorađenim za utrke, svijet se malo više počeo interesirati oko jednog mladog Brazilca koji se istaknuo pored ostalih veterana pobijedivši utrku ispred Laude te guranjem Prosta sa staze.

Kao i mnoge staze u to vrijeme (1952. godine), VN Nizozemske bila je prilično brza i nesigurna utrka. Vozači su 1972. odlučili da neće više voziti upravo zbog loših sigurnosnih uvjeta. Raznim doradama kako bi se zadovoljili uvjeti, utrka se tamo održavala do 1985. godine.

Ali nakon više od 30 godina mogli bismo ponovo imati VN Nizozemske. Zahvaljujući njihovoj mladoj zvijezdi, Maxu Verstappenu, interes za održavanje se mnogostruko povećao. Naravno, postoje financijski preduvjeti koji se moraju ispuniti, a nizozemska vlada po zadnjim informacijama je ipak odlučila pomoći u organiziranju utrke.

Autódromo do Estoril izgrađen je 1972. godine, a prva VN Portugala bila je 1984. godine.

U jednom od zadnjih izdanja utrke upečatljiv potez je napravio Jacques Villeneuve 1996. godine fenomenalnim pretjecanjem s vanjske strane glavnog konkurenta Michaela Schumachera u Parabolici. Utrke su se mogle i dalje održavati, ali posljednja je bila 1997., uglavnom zbog grešaka i nezainteresiranošću organizatora oko poboljšavanja sigurnosnih uvjeta.

Ipak, staza je ponovo dobila FIA-in Grade 1 status te sada zadovoljava sve tehničke i sigurnosne uvjete. Vidjet ćemo kako se će stvari odvijati oko povratka utrke.

Za 2020. godinu potvrđena nam je VN Vijetnama, i to na ulicama grada Hanoija. Neki dijelovi staze koristit će postojeće ceste, a neki će biti dodatno izgrađeni i poslije utrke će također biti korišteni kao javne ceste. Stazu karakteriziraju dvije velike ravnice odvojene dugačkim lijevim zavojem.